Все жанры Все авторы
Bajka postaje stvarnost - Андрей Тихомиров

Bajka postaje stvarnost

Страниц

15

Год

2023

''Bajka je jedinstveno umetničko delo koje ima dugu istoriju i stabilnost u folklornoj prozi. Ovo epsko delo je neobično i ponekad izuzetno fantastično, često govori o događajima koji su udaljeni i podložni iskrivljenjima tokom usmenog prenosa. Bajke su poput umetničkog izražaja radnih ljudi, koji izražavaju svoje nade i težnje za trijumf nad silama prirode, obnovom života i transformacijom sveta ka boljem mestu, ne samo za odabrane, već za sve ljude. Moderne naučne studije potvrđuju ideje i objašnjenja čudesnih fenomena, kao što je u ovom slučaju postojanje "podvodnog kraljevstva". Kroz dodavanje detalja u bajke, kao slikovite opise prirode ili emocionalne reakcije junaka, ova umetnička dela postaju još bogatija i osvajaju srca čitalaca svojom originalnošću.''

Читать бесплатно онлайн Bajka postaje stvarnost - Андрей Тихомиров

"Podvodno kraljevstvo"

Savremena naučna istraživanja potvrđuju ranije izražene ideje koje objašnjavaju različita" čuda", u ovom slučaju postojanje"podvodnog kraljevstva".

Rossiyskaya Gazeta izvještava da su podvodni arheolozi sa Nacionalnog Instituta za antropologiju i historiju (INAH) otkrili drevni kenot Maja u Meksiku, unutar kojeg se nalazio jedinstveni Kanu. Analiza ovog i drugih nalaza pokazala je da su istraživači uspjeli pronaći ono što su Maje smatrale ulazom u zagrobni život. Kratak izvještaj o studiji predstavljenoj u okviru 12.Međunarodnog kongresa Mayanista objavljen je na web stranici INAH-a. Izvještava se da su sam Kanu otkrili podvodni arheolozi prije dvije godine. Od tada se analizira u laboratorijama u Meksiku i inostranstvu. Stručnjaci su došli do zaključka da se Kanu koristio samo u ritualne svrhe. Iako je napravljen u tradiciji Maja, ovaj čamac nije mogao ostati na vodi, jer je imao veoma težak luk i krmu. Stoga je kreiran u simboličke svrhe, za prinošenje bogovima. Štaviše, oko kanua je pronađeno 38 kostura, uključujući ljudsku metatarzalnu kost, stopalo odrasle žene, kao i kosti armadila, psa, ćurke i orla. Svi nalazi su napravljeni tokom uranjanja arheologa u poplavljeni cenote San Andres, koji se nalazi ispod istoimenog arheološkog spomenika. Cenote je oblik kraškog reljefa, prirodne vrtače nastale urušavanjem svoda krečnjačke pećine u kojoj teku podzemne vode. Narodi Maja smatrali su cenotes svetim mjestima. Oko takvih objekata obično su se gradili gradovi. Za Maje su to bili i izvori vode i sveta mjesta za žrtve. Osim toga, legende su govorile da su cenoti portali u zagrobni život. Maje su vjerovale da unutar ovih prirodnih građevina postoje ulazi u podzemni svijet, kroz koje lutaju i bogovi i duše preminulih ljudi. Poznato je da su u brojnim gradovima Maja ispod glavnih hramova izgrađene vještačke tamnice koje imitiraju prave Cenote. U ovom slučaju, nakon dvije godine istraživanja, arheolozi su došli do zaključka da se cenote San Andres u vjerovanjima Maja definitivno smatrao ulazom u zagrobni život. I oni žrtveni Kanu nazivaju glavnim dokazom za to. Inače, njegova dužina je bila 2,15 metara, širina – 45 centimetara, a visina – 36,5 centimetara. Prema arheologu Isusu Gallegosu, prevladavanje kostiju armadila i prisutnost ljudskih metatarzalnih kostiju navode stručnjake na razmišljanje o ritualnoj upotrebi kanua i njegovom postavljanju u pećinu prije nego što je poplavljen. Poznata sposobnost armadila da pliva, pa čak i hoda po dnu, dugo zadržavajući dah, bila je nagoveštaj da bi ova životinja lako mogla da uđe u podzemni svet. To odgovara idejama Maja o poplavljenim pećinama kao portalima u kosmogonijski prostor. Inače, u početku su arheolozi vjerovali da nalazi pripadaju kasnom klasičnom periodu (830-950.godine nove ere), koji datira gotovo sve predmete u cenoteu San Andres. Ali Radiokarbonsko datiranje Kanu drveta pokazalo je da organski materijal datira iz XVI veka.

Iz knjige Tihomirova A. E. I Tihomirove M. A., nauka o bajkama-2. "Ridero", Jekaterinburg, 2021

Bajka sa naučnim komentarima. Naučni komentari u zagradama.

Morski kralj i Vasilisa Mudri

Bili su daleko car i carica, u dalekoj državi; nisu imali djece. (Za najudaljenije zemlje – u drevnom izveštaju o devetkama: najudaljenije–dvadeset sedam, najudaljenije – trideset, kao i dvanaestodnevne praznike-12 velikih pravoslavnih praznika prema staroruskom izveštaju, uporedite sa nemačkim brojevima, koji se čitaju sa poslednje cifre). Car je otišao u strane zemlje, sa udaljenih strana; dugo nije išao kući; u to vrijeme carica mu je rodila sina Ivana carevića, a car za to ne zna.

Вам может понравиться: